Naslovna

GSM BROJ ZA NARUDŽBE 091/46-49-400

Poštovani,
Vegehop restoran je dobio još jednu telefonsku liniju za narudžbe. Sada možete zvati i na 01 4649 401. Pored starog broja 4649 400 i novog 4649 401 možete zvati i na GSM 091 4649 400.

Vaš Vegehop tim

---

Promijene cijena

Poštovani,

od 1. siječnja 2010.g. restoran Vegehop će imati nove cijene obroka. Radi očuvanja kvalitete hrane također će se smanjiti polje dostave. Odredit će se samo jedna zona (koju ćete moći vidjeti na stranici). Dostava se više neće naplaćivati, a obroci u dostavi će imati posebnu cijenu. Cijene će biti vidljive na stranici i poslane na mailing listu.

Radujemo se nastavku suradnje.


Dragi kupci, radi zimskih vremenskih uvjeta ne možemo garantirati da će hrana koja će doći na Vašu adresu biti potpuno topla.

Hvala na razumijevanju.

Vaš Vegehop

---

Vegehop je postao "Prijatelj prirode"

U prosincu 2009. Resotoran Vegehop je dobio status ekološkog restorana "Prijatelj prirode".

Gotovo su u potpunosti izbačene plastične vrećice i uvedene papirnate, dio plastičnih posuda zamijenjen je eko-biorazgradivim posudama od klipa kukuruza (mada izgledaju identično kao i plastične). Uredski materijal je isključivo od recikliranog papira, a uvedene su i biorazgradive kemijske olovke. Još jedna eko-novina je i elektro motor za dostavu koji nema apsolutno nikakvih štetnih ispušnih plinova.

Od 1. siječnja 2010. počet će se naplaćivati 1 kn za plastični pribor, kako
bi se potaklo kupce da ne naručuju ekološki neprihvatljivi pribor, ako ga
već imaju doma ili u uredu.

Na koncu završit ćemo ovaj članak s izrekom učenika iz jedne Os. škole:

"Čovjek je pripitomio prirodu, ali je u međuvremenu podivljao."

Super voće u čaši

Nakon okrepljujućeg objeda u restoranu preporučamo uz desert ili umjesto njega čašu punu zdravlja- svježi sok od kupine. Poduzetnička obitelj iz Osijeka stoji iza ovoga nevjerojatnog proizvoda kojeg gotovo u potpunosti izvoze. Ekološki uzgojenu kupinu u strogo kontroliranom procesu pretvaraju u sok iznimne kvalitete. Pasterizacija traje 5-6 sekundi na temperaturi do 68°C, a sok teče kroz kapljični prolaz pa se zato ne uništava C vitamin kojim kupina obiluje. Kupinu ne zovu bez razloga super voćem i to prije svega zbog moćnih antioksidanata: vitamina C, vitamina E, elaginske kiseline, p-kumarinske kiseline, rutina, galne, cimetne kiseline, itd.

Vrijeme blagdana može se jednostavno opisati: od stola, do stola.

Čak i oni kojima je disciplina najvažnija vrlina, „pokleknu“ za vrijeme blagdana, pa nije rijetkost čuti „ ne mogu više jesti, pun sam!“. Ono što je za nas uživanje i ugađanje osjetilima, našem je probavnom sustavu noćna mora. Zato nikad nije kasno ponoviti osnove dobre probave. Trebali bi učiti od Japanaca, jer se vode motom: treba jesti tako da u želucu uvijek ostane mjesta za još. Prejedanje je najgora stvar koju možemo učiniti svom probavnom sustavu, pa je stoga bolje jesti malo, više puta na dan, nego jednom ili dva puta obilato.

Danas se u znanstvenim krugovima smatra da zdravlje ovisi 90% o prehrani, a tek 10% o nasljednim bolestima. Svjetski statistički podaci govore da za jedan od dva slučaja karcinoma uzrok trebamo tražiti u prehrani. To prije svega vrijedi za 4 vrste karcinoma: dojke, debelog crijeva, prostate i jednjaka. Usprkos vrlo razvijenoj i usavršenoj medicinskoj zaštiti, opće stanje zdravlja ljudi sve je lošije.

Žvakanje je početak probave, a što viče žvačete hranu vaš će vam želudac biti zahvalan.

George Oshawa jednom je rekao:„ Kako želudac nema zube, čovjek mora dobro žvakati hranu u ustima.“

Miso je otkriven prije 2500 godina u Kini. Ta je gusta pasta dugo bila najvažniji sastojak azijske kuhinje gdje se upotrebljavala za juhe, umake, jela od žitarica, povrća i mahunarki. Miso je produkt višegodišnje fermentacije soje i žitarica, a proizvodi se prema jednom od najstarijih sačuvanih recepata na planetu. Miso je stoljećima poznat kao namirnica koja izvrsno čisti organizam.

Proso je žitarica poznata još iz prethistorijskog doba, no tijekom razvoja civilizacije zapostavljena je njegova upotreba u prehrani.

Seitan je pšenični gluten kojeg u makrobiotskoj kuhinji nazivaju i „pšeničnim mesom“.

Batat su uzgajali Maje i Inke u Peruu, a prema nekim nalazima, procjenjuje se da se uzgaja već više od 8000 godina.